PONOVNA UPOTREBA VUNE NA OTOKU KRKU: “ZAISTA BI BILA ŠTETA DA SE NE VRATIMO VUNI!”

Razmišljala sam koliko je mudro ovaj zlata vrijedan razgovor ubaciti u blagdansku atmosferu.

Priča o vuni kao sirovini, svim izazovima s kojima se susrećemo na ovim prostorima, vezanima uz njezino prikupljanje, otkup i plasman na tržištu je toliko važna da nikako nisam htjela da prođe ispod radara zbog prirodnog fokusa na božićne i novogodišnje teme. No, nisam htjela upasti u zamku odgađanja zbog koje se na ovu temu ionako već predugo žmiri. 

Ono što moji sugovornici, Karla Škorjanc i Valerij Jurešić imaju za reći je trenutno najvrijednije iskustvo s terena koje imamo i kotačić je koji može pokrenuti promjenu. Naime, oni su ljudi koji stoje iza projekta “Ponovna upotreba vune na otoku Krku”. Koordiniraju otkup, vrše distribuciju, rade promotivne kampanje i održavaju radionice za podizanje svijesti o ekološkim problemima i potencijalima upotrebe vune.

Valerij mi je živo pričao o tome kako je i sam šišao ovce, dok mu je za to vrijeme ruka bila u gipsu zbog pada s masline. Karlu pak na fotografijama možeš vidjeti kako zasukanih rukava u radnom odijelu nosi vreće i pomaže prilikom utovara.

Dakle, oni komuniciraju direktno s ljudima u svojoj zajednici i odlučni su u tome da naprave promjenu, jer, kako Karla kaže: – Otkucavaju posljednji trenutci da se nešto napravi po ovome pitanju.

Tko je sve uključen u projekt „Ponovna upotreba vune na otoku Krku”? Koliko ljudi i organizacija je potrebno da bi se on sproveo iz ideje u realizaciju?

U naš dragi projekt su prvenstveno uključeni ovčari s područja cijelog otoka, koji donose vunu svojih ovaca nakon striže. Komunalno društvo Ponikve -Eko Otok Krk nam pruža veliku potporu ustupanjem skladišnog prostora te radne snage za zaprimanje vune. Grad Krk te općine Malinska-Dubašnica, Vrbnik, Baška i Punat su projekt podržale subvencijama za prikupljenu vunu za sve ovčare sa svog područja. Mi, Poljoprivredna zadruga Otok Krk, smo registrirali skladišni prostor za prikupljanje pri Ministarstvu poljoprivrede te provodimo evidenciju prikupljane vune, isplatu ovčarima, osmišljavamo načine na koji bi se vuna mogla iskoristiti te organiziramo logistiku i distribuciju za prerađene proizvode. Također educiramo građane o koristima vune, posebice što se tiče njenog korištenja u vrtlarstvu i poljoprivredi, ali i u druge svrhe. Ove godine smo uspostavili i učinkovitu suradnju s tvrtkom Soven d.o.o iz Slovenije, koja obrađuje vunu iz cijele regije uz ekološki certifikat i s velikim poštovanjem za ovaj resurs. Trenutno distribuiramo njihove proizvode preko našeg webshopa (link)  te smo u iščekivanju pošiljke prvih proizvoda napravljenih od 100% krčke vune

Kako je nastala ideja i što je sve bilo potrebno da se projekt pokrene? 

Projekt je započeo inicijativom PZ Otok Krk u drugoj polovici 2019. godine kao odgovor na nepostojanje sustavnog otkupljivanja vune – ne samo na otoku, već općenito u Hrvatskoj. Drugi razlog za pokretanje projekta bio je taj što je vuna zbog svog sastava teško razgradiva, a kako je po europskim regulativama klasificirana kao životinjski nusproizvod, ne smije ju se niti odlagati na javna odlagališta otpada. To zapravo znači da se već dugi niz godina vuna ili palila, za što se troši benzin te se ispušta velike količine CO2 u zrak, ili se odbacivala u jame i uz suhozide, tako stvarajući ekološki problem. U prvoj godini otkupljivanje je prvi podržao Grad Krk, nakon čega su slijedile druge općine. Također, preko Green kampanje Britanskog veleposlanstva u RH osvojili smo sredstva za organizaciju webinara o korištenju vune za razne namjene, tiskali smo letak o korištenju vune u poljoprivredi koji su dobili sva krčka kućanstva, te smo napravili animirani film na istu temu. Izuzetno zanimljive webinare koje je vodila permakulturna dizajnerica Cvijeta Bišćević i krasni animirani film možete pronaći na našem Youtube kanalu: Poljoprivredna zadruga Otok Krk (link) . Osim financijske potpore, jako nam je važna izravna i redovna komunikacija s ovčarima te stvaranje odnosa povjerenja između svih uključenih.

Kako ste postavili korake da zaokružite ciklus: od šišanja do upotrebe sirovine?

Većina krčkih ovaca se striže jednom godišnje, i to u kasno proljeće ili rano ljeto, prije no što započnu visoke temperature. Svi ovčari na otoku su obaviješteni o programu te smo im dali jasne upute da vuna nikako ne smije biti mokra kako bi se mogla koristiti za preradu, te ukoliko je moguće, u njoj treba biti što manje iglica šmrike. Redovno pratimo količine koje dolaze na pretovarnu stanicu, te smo ove godine kada bi sakupili dovoljno za kamion vunu odvozili u Sloveniju, gdje se prerađuje u tvrtki Soven. Također smo eksperimentirali s direktnom prodajom sirove vune za sve vrtlare i poljoprivrednike koji su bili zainteresirani da ju koriste kao gnojivo ili malč u svojim nasadima. Trenutno prijavljujemo nove projekte i nastojimo nabaviti stroj za peletiranje vune u peletirano organsko gnojivo, čime bismo zaista uspjeli iskoristiti svu vunu, primjerice i onu koja se dobije takozvanim “repanjem”, tj. uklanjanjem vune oko vimena prije no što započne period mužnje, a gdje se nakuplja najviše prljavštine. Time bismo dobili zaista jedinstven, lokalan i ekološki proizvod na “nultom kilometru” od dobivanja sirovine.

Na koje načine se vuna krčkih ovaca može iskoristiti?

Kako je krčka ovca križanac pramenke i (pretpostavlja se) neke od merino pasmina, ima prilično grubu vunu koja ovcu štiti od bure, kiše, bodljikavog raslinja i kamenitog terena. To znači da njena vuna nije prikladna za obradu u, primjerice, mekane potkošulje, ali sastav vune krčke ovce ima i svojih prednosti. Može se iskoristiti za obradu u različite tipove filceva (dekorativne, poljoprivredne, građevinska izolacija). Također, može se koristiti kao ekološko gnojivo (ima dobar omjer ugljika i dušika, jako velik udio sumpora, te kalcija i natrija). Važno je istaknuti i da je krčka vuna vrlo masna, tj. ima mnogo lanolina, životinjske masti koja štiti ovcu od kiše i hladnoće. Lanolin je sirovina vrijedna za kozmetičku industriju, tako da također radimo i na poticanjuem znanstvenih istraživanja o lanolinu u vuni krčke ovce u savjetovanju sa zadrugarima PZ Otok Krk, destilerijom tvrtke Natura Consulting, koja je zainteresirana za izdvajanje lanolina iz vune. Proučavamo i korištenje vune za hidroponsku proizvodnju hrane… Mogućnosti ne nedostaje, samo je bitno ustrajati i povezati prave ljude i interese.

Da li ste se vodili iskustvom iz neke druge države ili lokaliteta, ili ste kompletan proces osmislili sami?

Stalno tražimo primjere dobre prakse, za što nam pomaže i sudjelovanje u europskoj mreži „European Wool Exchange Foundation“, ali i direktni kontakti sa stočarima i prerađivačima u Hrvatskoj i u drugim zemljama. Smatramo da je bitno učiti na tuđim greškama i uspjesima, pa se što više pokušavamo informirati o svemu što se do sada radilo u Hrvatskoj, i zašto su neke inicijative propale unatoč dobrim zamislima. Imamo mnogo ideja i nije nam teško probijati se kroz administrativne prepreke i nedostatku informacija koji su nažalost česta pojava, ali to nije kratak, ni jednostavan put. Naravno, puno toga se odvija postupno,  kroz istraživanje i povezivanje stalno dolazimo do novih ideja i mogućnosti za partnerstva.

Kakve su brojke? Koliko se prikupilo, do čega se došlo? Koji su ciljevi i ambicije u budućnosti?

Do sad smo sakupili oko 7 tona ovčje vune, od čega smo oko 1 tonu plasirali direktno u krčke vrtove i maslinike, a ostalo smo obradili ili ćemo obraditi u Sovenu. Puno razgovaramo i s Poljoprivrednom zadrugom Cres te udrugom Ruta, Centrom za poljoprivredu i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije, istraživačkim centrima, i kreativcima poput Yu Stitch Kolektiva… Voljeli bismo postići da se niti jedan komad vune u našoj županiji više ne odbaci, da ovčari napokon dobiju neku vrstu sigurne i supstancijalne potpore za svoje napore, te da potrošači dobiju kvalitetan i lokalan proizvod. Svojstva vuna su toliko superiorna poliesteru, ona je biorazgradiva i praktički obnovljiva sirovina. Zaista bi bila šteta da joj se ne vratimo!

Koji su izazovi na terenu s kojima ste se susreli i što još uvijek predstavlja najveći?

Nedostatak informacija je svakako jedan od većih izazova… Ponekad je nevjerojatno koliko poziva treba obaviti i mailova poslati samo da bi se saznalo što sve treba napraviti da bi se uskladili sa zakonom. Vidimo da je to jedan od većih problema i za druge inicijative, pa ćemo rado podijeliti informacije i pomoći nekome kako ne bi morali potrošiti vrijeme na nešto što smo mi već prošli.

Ipak, najveći problem općenito za ovčarstvo na otoku Krku je alohtona divljač (divlje svinje i čagljevi), a pogotovo čagljevi, koji su u posljednjih pet godina decimirali prirodni prirast janjaca na otoku. Situacija je zaista teška, stočari redom odustaju od ovčarstva jer više nije profitabilno, gubitci su preveliki, a moral pada. Nije bilo lako ni animirati ovčare da donose vunu unutar takvih okolnosti. Ljudi nam govore: “ako se nešto ne poduzme, neće za pet godina biti ni ovaca ni vune”, i to je zaista istina. Otkucavaju posljednji trenuci da se nešto napravi po ovome pitanju. Puno radimo i na tome da ljudi shvate da je ekstenzivno ovčarstvo tradicija od izuzetne važnosti, i to ne samo za identitet i lokalnu kulturu otoka, već i za bioraznolikost, koja je nastala upravo zahvaljujući takvom tipu pašarenja. Sve više pašnjaka na otoku zarasta jer ljudi odustaju od ovčarstva, gubi se raznolikost, a oni najhrabriji i najuporniji, koji i dalje drže ovce, moraju ih zagraditi i zapravo to sve više postaje intenzivno ovčarstvo, što nije dobro za kvalitetu mesa i mlijeka, ali ni za prirodu. Kroz ovaj projekt, ali i druge projekte na kojima radimo trudimo se što više uklopiti i zagovaračke aktivnosti kako bi informirali javnost o ovoj problematici o kojoj se nažalost zaista nedovoljno priča jer zasad pogađa “samo” poljoprivrednike. I vuna je u toj priči neki oblik nade – ako zaista uspijemo u bar djeliću onoga što planiramo u vezi vune i drugih projekata na kojima radimo, a istovremeno dođe do reduciranja ili uklanjanja čagljeva s otoka Krka, ima šanse da potaknemo mlade ljude da se vrate uzgoju ovaca i ekstenzivnom ovčarstvu.

Podržimo lokalno!

Ukoliko možete, podržite napore koje PZ Otok Krk ulaže u ovaj vrijedan projekt kupovinom Soven vune na njihovom web shopu: https://www.pz-otok-krk.hr/prodaja 

Dostava je brza, kupovina laka, a vuna je odlične kvalitete.