DA LI JE NEON NOVI “TUŽNI BEŽ”?
Pantone Color Institute svake godine bira boju godine, što ima određeni utjecaj na dizajn i trendove. Boja za 2023. je "Viva Magenta" i baš nekako paralelno s tom informacijom, ona se sve više pojavljuje i na Instagram feedu rukotvoraca. Poseže se za neonskim varijantama i sve sluti da bi ovaj trend mogao biti prisutan još neko vrijeme i u pletenju i heklanju. Također, slučajno ili ne, sve više se ismijava bež boja, koja je bila apsolutna vladarica Instagrama neko vrijeme.
Izraz "tužna bež" je kolokvijalizam koji se koristi kao njezin opis. Zapravo se više cilja na dosadne, jednolične ili nezanimljive interpretacije bež boje. Skandinavke su poznate kao predvodnice ovog trenda i sigurno ne planiraju svoje bež džempere pretvoriti u neonske. Međutim, stvar postane karikaturalna kad baš svi krenu sve farbati jednim tonom. Dođemo do pitanja originalnosti, smisla i, naravno, velikog zasićenja.
Što mi zapravo znamo o bojama, njihovom tumačenju i utjecaju?
Boje imaju značajan utjecaj na naše emocije, ponašanje i percepciju. Boje koje nosimo, boje kojima se okružujemo i boje koje vidimo u našem okruženju mogu se odraziti na naše raspoloženje, razinu energije i produktivnost.
U svijetu reklama i društvenih mreža na kojima provodimo sve više vremena, fotografija je ta koja potiče na kupnju. Pokreće akciju svojim ugođajem, izaziva emocije. Važan dio stvaranja atmosfere čine upravo boje.
Boje koje nosimo mogu utjecati na to kako nas drugi doživljavaju - na primjer, crvena se često povezuje uz moć i strast, dok se plava povezuje sa smirenošću i pouzdanošću.
Tople boje poput crvene i narančaste mogu povećati razinu energije i izazvati osjećaj uzbuđenja, dok hladnije boje poput plave i zelene mogu potaknuti opuštanje i osjećaj smirenosti. Jednako tako i, sad već pomalo ozloglašena, bež.
Boja također može utjecati na naše kognitivne performanse. Smatra se da određene boje poput žute i zelene poboljšavaju fokus i koncentraciju, dok druge poput crvene mogu povećati pažnju na detalje.
S bojama oprezno u poslu
Neki vole da prevladava jedna boja, neki preferiraju određenu paletu, neki šareno… Uglavnom, većina bira boje prema vlastitom afinitetu. Međutim, marketinški stručnjaci itekako promišljaju o njihovom značenju i efektu. Istraživanja govore da je čak 85% odluka o kupovini uvjetovano njima.
Ako smo svjesni značaja i utjecaja, možemo donositi informirane odluke o bojama koje nosimo, kojima se okružujemo i bojama koje želimo vidjeti u našem okruženju. U poslu, ovo postaje nešto važnija tema. U tom slučaju potrebno se ponekad odmaknuti malo od vlastitih preferencija i razmotriti temu nešto dublje.
Izbor boja kojima predstavljate svoj rad ili pak brend nije jednostavan, ali postoje neke osnovne emocije koje one potiču neovisno o kulturi.
Osnovne emocije povezane s odabirom boja u kontekstu izgradnje vlastitog branda ili prezentacije možete pronaći ovdje.
Kod ovih opisa imamo u vidu da nije, naravno, sve tako jednostavno. Puno toga, osim o kontekstu, ovisi i o tonu poruke. Osim marketinških promišljanja, boje univerzalno koristimo za komunikaciju različitih poruka. Tako crvenom npr. ne želite istaknuti pozitivne financijske rezultate u svojoj prezentaciji. U tom slučaju bira se zelena- boja rasta. Na šalteru u banci, teško da ćemo nekog vidjeti u živoj narančastoj, ali plava boja je s razlogom tu.
Sve što o bojama do sada znamo iz niza istraživanja navodi do zaključka da, ukoliko nam posao ovisi o tome, malo promislimo prije nego posegnemo za nekim trendom ili isključivo vlastitim izborom. Koristeći psihologiju boja možemo se poslužiti vrlo korisnim alatom i učiniti da one rade za nas, a ne protiv nas.
Nekoliko zabavnih i zanimljivih činjenica o bojama:
Crvena je prva boja koju bebe mogu vidjeti. Dojenčad može razlikovati crvenu od ostalih boja već u dobi od dva tjedna.
Riječ "ljubičasta" dolazi od grčke riječi "porphyra", što je bio naziv vrste školjkaša od kojih se u antičko doba proizvodila ljubičasta boja.
Ružičasta je izvorno bila boja za dječake. Početkom 20. stoljeća ružičasta se smatrala muževnijom bojom, dok se plava smatrala ženstvenijom.
Ljudsko oko može razlikovati preko 7 milijuna boja.
Vjerojatnije je da će ljudi nešto zaboraviti ako je crno-bijelo.
Neki ljudi imaju fobiju od boja.
Žuta i crvena boja čine da ogladnimo.
Ružičasta smiruje živce i često se koristi za kontrolu ljutnje.
