HISTORIJA PLETENJA
Možda pletete već duže vremena a možda tek počinjete učiti, međutim jeste li se ikad zapitali gdje i kada je pletenje zapravo nastalo?
Kod mene se prvo javlja dvojba- da li je to izum jedne osobe ili više njih?
Sigurno je to da je neko uzeo te čarobne štapiće i neku nit, vjerovatno pamuk, jer podaci kažu da je on bio upotrebljavan na početku, i možda iz prvog pokušaja ili više njih, uspio da napravi čaroliju. Uspio da isplete prvu tkaninu.
Istina je da se zapravo malo toga tačno zna o samom početku pletenja.
Photo: Tea Bercek
'Nalbindning' - preteča pletenja na dvije igle
Malo je sačuvanih artefakata pletenja koji bi mogli posvjedočiti o porijeklu pletenja. Uprkos tome, istraživači su uvjereni da je historija pletenja počela još u antičko doba. O tome svjedoče ostaci pletene čarapice za bebe koja je pronađena u jednoj od egipatskih grobnica.
U Muzeju Albert i Viktorija u Londonu se čuvaju pletene čarape iz Egipta, koje datiraju od 3. do 5. stoljeća nove ere. One su rađene tehnikom 'nalbindning', za koju se pretpostavlja da je preteča pletenja na dvije igle. Ova tehnika je koristila samo jednu iglu i konac, i rađena je sa lijeva na desno.
Također, mnogi historičari smatraju da je pletenje nastalo na Bliskom istoku i odatle stiglo do Europe tzv. Putem svile. Poslije je sa evropskog kontinenta stiglo i do Amerike.
Kada je riječ o Europi, smatra se da su prvi pletači bili Muslimani koji su doselili u Španiju i pleli za Kraljevsku porodicu (1275.). Za ove pletače se zna da su bili jako dobri u pletenju. Iz tog perioda je sačuvana jastučnica koja je pletena upravo od svile.
Dva stoljeća prave petlje
U 14. stoljeću već imamo mnogo slika koje dokazuju da je pletenje u tom periodu itekako bilo zastupljeno. Većina tih slika prikazuje pletenje Djevice Marije. Ono što je specifično za taj period jeste da je bilo zastupljeno samo pletenje u krug, dakle samo prava petlja.
Kriva petlja se pojavljuje tek u 16. stoljeću. U to vrijeme se prvi put pojavljuje i pletena čipka, odnosno uključen je i navijutak.
U 16. stoljeću se pletenje razvilo toliko da je postalo sredstvo za društveni napredak, odnosno donosilo je zaradu onima koji su se bavili njime. U to doba su u Engleskoj osnovane i prve škole pletenja. Nakon toga, industrijska revolucija je iznjedrila mašine za pletenje te je pletenje rukama sve manje zastupljeno.
Master Bertram, The Buxtehude Altar (c. 1400-1410), Kunsthalle, Hamburg
Pletenje danas
Tako stižemo i do danas, kada neki pletenje posmatraju kao tradicionalni ručni rad. Naročito mi na Balkanu. Dakle, pletenje posmatramo kao nešto što već polagano izumire. Većina naših nana, a i naše mame su znale plesti. Danas već, novije generacije nisu toliko zainteresovane. Meni sa mojih 36 godina se svi čude jer pletem i jer me to zanima. Onda možemo samo pretpostaviti kolika je zainteresovanost mlađih od mene.
Ono što mene čini sretnom jeste kada vidim da se u svijetu stanje razlikuje i da je pletenje još itekako popularno. Uz današnju odličnu ponudu materijala, koji je dostupniji nego ikada, uz internet koji nas sve povezuje i omogućava nam razmjenu informacija mislim da će dugo još tako i ostati.
Što nam govore činjenice na globalnoj razini?
Evo nekih zanimljivih podataka:
Prema Craft Yarn Councilu 45 milijuna ljudi diljem svijeta plete.
Ravelry, internetska zajednica za pletače i heklače, ima više od 9 milijuna članova i jedna je od najvećih internetskih zajednica za pletenje.
Zemlje u kojima se najviše plete su Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Njemačka i Australija.
Pletenje je postalo sveobuhvatnije, a mnogi dizajneri stvaraju modele za različite veličine i tipove tijela.
Pandemija je dovela do porasta interesa za pletenje. Prodaja prediva također je porasla u to vrijeme, a neke trgovine pređe bilježe rekordne brojke.
Raste interes za održive i ekološki prihvatljive prakse pletenja, a mnogi se odlučuju koristiti organsku ili recikliranu pređu i smanjuju otpad prenamjenom materijala.
Pletenje se vraća među Generaciju Z. Mnogi mladi ljudi otkrivaju taj zanat putem društvenih medija i internetskih zajednica, gdje se mogu povezati s drugim pletiljama i naučiti nove tehnike. Ova generacija nameće moderne stilove i trendove, uključujući hrabre kombinacije boja, jedinstvene teksture i progresivan dizajn. Pletenje je postalo način za Generaciju Z da izrazi svoju kreativnost i individualnost. Ujedno, pletenje pomaže generaciji Z da se odvoji od digitalnog svijeta i usredotoči na praktičnu, offline aktivnost.
Pletenje se vraća u muške ruke, a nekad je bilo svojstveno upravo za njih. Mnoge javno istaknute osobe aktivni su pletači poput Ryan Goslinga, David Arquettea i Tom Daleya.
A mene kada pitaju da li sam čuvar tradicije, na to ponosno kažem da jesam. Zatim uzmem igle i vunicu i ispletem sebi najmoderniji džemper.
